Oralna kirurgija
Najčešći oralno kirurški zahvati su uobičajeno i komplicirano vađenje zubi, impaktiranih (neizraslih) i retiniranih umnjaka, resekcija korijena te vađenje zaostalih i slomljenih korijena zubi. Oralna kirurgija obuhvaća još i kirurgiju desni, rekonstrukciju estetskih i funkcionalnih poremećaja usne šupljine. Pacijenti često nisu ni svjesni umnjaka u ustima jer ne smetaju i ne bole. Tijekom nicanja, umnjaci mogu izazvati perikoronitis odnosno upalu zubnog mesa. Ponekad je dovoljno samo čišćenje ali ako se proces zakomplicira potrebno je kirurško vađenje zuba. U slučaju neuspjelog liječenja zubnog korijena (endodoncije) pri sanaciji kroničnog granuloma preporuča se resekcija ili odstranjivanje vrha korijena. Nakon uklanjanja vrha korijena zuba, puni se kanal i na taj način se potpuno zatvara. Punjenje se najčešće vrši kroz krunu zuba, a u nekim slučajevima, i preko vrha skraćenog korijena zuba. Uzroci nastanka samih cista su različiti, no preduvjet je nastanak epitelnog tkiva iz kojeg se kasnije razvija cista. Epitelne stanice se umnožavaju kao posljedica udarca ili upale nakon čega dolazi do nastajanja pukotine. Ako se u ovoj fazi ništa ne poduzme cista nastavlja svoj rast. Kirurškim putem može se ukloniti samo dio ili cijela cista.
Oralna kirurgija u stomatologiji
Oralna kirurgija pomaže u ortodontskoj terapiji, implantologiji te ispravlja velike nepravilnosti i defekte lica i čeljusti. Prije postavljanje ortodontskog aparata ponekad je potrebno izvaditi pojedine zube, mliječne ili trajne, kako bi terapija bila uspješna i zubi se ispravili. U nekim slučajevima radi se i o kompliciranom vađenju zuba kirurškim putem. Da bi ugradio implantat...
